Radnička cesta 80, 10000 Zagreb | OIB: 85828625994 | T: +385 (1) 539 1800 | F: +385 (1) 539 1810 | E: kontakt@fzoeu.hr

Novosti

Plastika u kružnom gospodarstvu – zeleni izazov generacije

22.05.2019. Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih materijala je prioritet, istaknuto je na konferenciji “Plastika u kružnom gospodarstvu – zeleni izazov generacije“ koju je organizirala HUGO i Hanza Media. Na konferenciji je sudjelovao i direktor Fonda Dubravko Ponoš, koji je istaknuo uspješnost depozitnog sustava povratne naknade u povećanju stope odvajanja i recikliranja otpada.

Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih materijala je prioritet, istaknuto je na konferenciji “Plastika u kružnom gospodarstvu – zeleni izazov generacije“ koju je organizirala Hrvatska udruga gospodarenja otpadom (HUGO) i Hanza Media.

Države članice EU morat će do 2025. godine smanjiti upotrebu plastičnih pribora za jelo i čaša za napitke 50%. Također su do te godine obvezne odvojeno prikupiti 90% plastičnih boca za pića te osigurati da se one sastoje od 35% recikliranog materijala.

U Hrvatskoj već više od 12 godina postoji depozitni sustav povratne naknade kod staklene, PET i AL/FE ambalaže koji upravo i Europa promovira u svojim novim direktivama o plastičnom otpadu. Radi se o ambalaži koju građani mogu vratiti u trgovinama i po jedinici ambalaže dobiti povrat od 0,50 kuna. Sudjelujući na panel raspravi, direktor Fonda Dubravko Ponoš je rekao kako su analize pokazale da upravo takav sustav daje najbolje rezultate jer osigurava visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Međutim, da bi bili još uspješniji, potrebno je napraviti određenu prilagodbu sustava, u što većoj mjeri ga automatizirati te napraviti što kvalitetniju sakupljačku mrežu.

Ministar Tomislav Ćorić, koji je ujedno i otvorio konferenciju, najavio je ponovo uključivanje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda kao i ambalaže od 0,2 litre u sustav povratne naknade, što će zasigurno povisiti stopu recikliranja komunalnog otpada, a posebice recikliranje plastične ambalaže.

Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, potrebno je poticati i inovacije te korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu plastike te iz plastike stvaraju vrijednost nakon njene prvotne upotrebe. Dobar primjer se može pronaći kod IKEA-e, koja već 10 godina posluje kroz strategiju održivog razvoja. Trenutno koriste oko 92% otpada koji generiraju, dok samo manji dio odlažu na odlagališta. Ujedno, u ovom trenutku u izradi proizvoda koriste oko 60% materijala koji je recikliran, a plan je do 2030. doći do 100%, izložio je Hrvoje Dragušica, stručnjak za održivi razvoj IKEA Hrvatska.

Znanost i tehnologija nisu upitne, sve se može reciklirati, ali neka tehnološka riješenja nisu jeftina. No, ono što uzimamo od okoliša moramo platiti, to se ne smije postavljati kao pitanje - ustvrdila je Aleksandra Anić Vučinić, izvanredna profesorica na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Rješenje treba pronaći na svim razinama - od proizvodnje preko održive potrošnje, recikliranja i na kraju postupanja s tim otpadom.

  • Izvor: Darko Tomaš, Cropix
  • Izvor: Darko Tomaš, Cropix