21.03.2019.
U proteklih 10 godina, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost građanima je isplatio više od 2 milijuna kuna s ciljem zaštite gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia). Rezultati su to projekta pokrenutog 2009. godine, u sklopu kojeg se dodjeljuje naknada od 700 kuna građanima na čijim se krovovima kuća ili gospodarskih objekata nalaze takva gnijezda.
„Kroz priču o Klepetanu i Malenoj u velikoj se mjeri podigla svijest građana o prisutnosti i važnosti roda. Njihov život je neizostavno vezan za seosku sredinu i ljude i idealan je pokazatelj bioraznolikosti i suživota čovjeka i prirode.“ rekao je direktor Fonda Dubravko Ponoš.
Rode svoje mlade najradije podižu u sklopu manjih gospodarstava, na kojima se osim poljoprivrednih kultura mogu naći i razne domaće životinje. Međutim, njihova gnijezda mogu biti teška i do 1 tone, zbog čega može doći do oštećenja krovišta. Predstavljajući rezultate projekta na obilježavanju desetogodišnjice projekta održanom u Fondu, njegova voditeljica Vesna Cetin Krnjević je pojasnila kako je cilj programa sufinanciranja bio i bit će očuvati njihova staništa, a samim time i biološku raznolikost te jedinstvenost ruralnih područja u kojima borave ove močvarne ptice. „Ponosna sam što smo kroz ovaj projekt s više od 2 milijuna kuna podržali oko 450 gnijezda bijele rode u suradnji s 12 hrvatskih županija.“ rekla je Cetin.
Obilježavanju su se pozdravnim govorom pridružili i Aljoša Duplić, voditelj Stručnih poslova zaštite prirode u Ministarstvu zaštite okoliša te Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i pokretačica navedenog programa, izrazivši zadovoljstvo zabilježenim rezultatima. "Imala sam prilike pokretati i sudjelovati u brojnim uistinu dobrim inicijativama i projektima, ali moram reći da mi je ovaj projekt jedan od najdražih i silno sam ponosna što je iza nas 10 godina uspješnog provođenja tog projekta. Do iznosa sufinanciranja došli smo jednostavnom matematikom. Naime, težina gnijezda ima negativne posljedice za krovišta kuća i prema procjeni stručnjaka takva krovišta moraju se rekonstruirati svakih 10 godina, a iznos potreban za taj zahvat iznosi oko 15.000 kuna. Sa godišnjom naknadom od 700 kuna, kroz deset godina, vlasnicima osiguravamo pola potrebnog iznosa.", pojasnila je Petir.
Vlatka Dumbović Mazal iz Ministarstva okoliša navela je kako se u Hrvatskoj prema evidencijama programa praćenja rodnih gnijezda, gnijezdi oko 1.100-1.300 parova bijelih roda te se njihov broj smatra stabilnim, iako je evidentirano smanjenje od oko 16%. Kao mjere očuvanja vrste, ključno je čuvanje njihovih hranilišta, koji obuhvaćaju mozaička poljoprivredna staništa, travnjake i močvarna područja i funkcioniranje oporavilišta, poput AWAP-a ili utočišta za rode „Dravske priče“. Također, s obzirom da je najčešći broj ozljeda roda uslijed strujnog udara, važna je i suradnja s HEP ODS-om na projektu očuvanja rodinih gnijezda, ali i čuvanje gnijezda na objektima u vlasništvu građana, čemu uvelike pomaže i program sufinanciranja od strane Fonda.
Sisačko-moslavačka županija prednjači u broju gnijezda bijele rode u Hrvatskoj, s oko 430 gnijezda, od kojih je oko 160 upravo na krovovima, istaknula je Kata Benac iz županijske Ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Njihov tim osim monitoringom bavi i zbrinjavanjem ozlijeđenih ptica te raznim drugim edukativnim aktivnostima, uz konstantnu suradnju s vlasnicima objekata na čijim krovovima se nalaze gnijezda. Slična iskustva podijelio je ravnatelj ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, navodeći kako se najveći broj gnijezda nalazi u blizini Kopačkog rita zbog izobilja hrane. Boris Gerenčević, v.d. ravnatelja Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije posebno je istaknuo važnost edukacije najmlađih, navodeći brojne programe koje su provodili u suradnji sa školama i vrtićima s ciljem popularizacije i edukacije o rodama.
