20.12.2018.
Klimatske promjene već su vidljive i jasne te je naš utjecaj na njih neupitan. Europa je stoga zacrtala ambiciozne ciljeve, kojima želi u što kraćem roku provesti tranziciju ka niskougljičnom razvoju, koja bi trebala osigurati usporavanje rasta temperature u atmosferi.
„Rado ističem projekte LULUCF 1 i 2 (Land Use, Land Use Change and Forestry) kojima smo opravdali nacionalni sustav praćenja emisijskih plinova, čime nam je osigurano nesmetano trgovanje na međunarodnoj burzi. To trgovanje pridonijelo je budžetu Fonda s 814 milijuna kuna, od čega je više od 80 milijuna uplaćeno u državni proračun, a ostalo utrošeno u projekte obnovljivih izvora energije radi smanjenja klimatskih promjena“, kazala je Alenka Košiša Čičin-Šain zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodavši da su projekti u ovom sektoru vrlo složeni i zahtjevni te kako analize pokazuju da bez uključivanja LULUCF-a nije moguće postići zacrtane EU ciljeve od 40 posto smanjenja emisije ugljika do 2030.
Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovaj projekt provode zajednički za potrebe izrade Nacionalnog računskog plana za šumarstvo koji je Hrvatska, kao i sve države članice Europske unije, obvezna dostaviti Europskoj komisiji do 31. prosinca 2018. godine. Sastavni dio ovoga plana mora činiti i tzv. referentna razina za šume (Forest Reference Level, FRL) za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Države članice obvezne su izraditi plan prema odredbama Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine. Ovim će propisom prvi put sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) i ponori/emisije stakleničkih plinova biti obračunavani u smislu doprinosa sektora LULUCF postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova EU.
Igor Čižmek, pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako je ponosan što na uspjehu ostvarenja iznimnog benefita za državni proračun. „Zadovoljstvo mi je naglasiti da je u ovoj Uredbi priznata specifičnost Hrvatske. To je doprinos svih vas i omogućilo nam je da se na razini Uredbe pri izračunu referentne razine za šume uvaže i kriteriji okupiranoga teritorija te ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaj na gospodarenje šuma. Tu smo ostvarili iznimne benefite koji se mjere desecima milijuna eura“ istaknuo je Čižmek.
Specifičnost Hrvatske istaknula je i direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac „Mi smo u drukčijem položaju u odnosu na druge članice EU jer zbog rata nismo mogli gospodariti šumama. HGK stoga pažljivo prati razvoj unutar sektora kako bi informirala svoje članice o međunarodnim propisima.“
O EU propisima i obvezama Hrvatske do 2030. godine u sklopu Pariškog sporazuma govorila je Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Rekla je da je u Katowicama, u sklopu operativnog plana za Pariški sporazum, dogovoreno da će države izvješćivati o svojim emisijama i mjerama koje provode kako bi ih ograničile.
Delfa Radoš iz tvrtke Ekonerg predstavila je osnovne informacije o projektu i dodala da je za definiranje referentne razine za šume važno razumjeti da sve u sektoru šumarstva proizlazi iz protokola o ublažavanju klimatskih promjena.
