27.09.2019.
Forum je okupio članove poslovne, političke i akademske zajednice, a o aktualnim energetskim pitanjima raspravljalo se na tri panela. Na početku se govorilo o globalnim energetskim trendovima i predviđanjima, zatim o Inicijativi triju mora i europskim energetskim trendovima, dok je treći panel pokušao rasvijetliti europske i hrvatske poglede na solarnu energiju.
Globalni izgledi za korištenje solarne energije znatno su porasli nakon što su se troškovi smanjili više od očekivanog. „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima još uvijek otvoren Javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama. Interes građana za njihovo sufinanciranje je na što ukazuje velik broj pristiglih prijava. Za proizvodnju električne energije uz pomoć sunca osigurano je ukupno 20 milijuna kuna. Ovom mjerom će se građanima omogućiti da proizvode vlastitu energiju i na neki način budu energetski neovisni“ pojasnio je Mario Mihetec iz Fondovog Sektora za energetsku učinkovitost na panelu o solarnoj energiji. Programom sufinanciranja za obiteljske kuće obuhvaćeni su sustavi u mrežnom i u samostalnom radu, odnosno kućanstva priključena na elektroenergetsku mrežu, ali i tzv „off grid“ sustavi. Ovisno o lokaciji, građani za takve sustave i nadzor mogu dobiti 40, 60 ili 80 posto sufinanciranja, odnosno maksimalno do 75.000 kuna.
Solarna energija je najpopularniji izvor energije u Europi i do 2021. godine, kako kažu prognoze, 175.000 ljudi u EU raditi će u industriji solarne energije. Očekuje se da će solarna energija do sredine 2020-ih godina postati uvelike konkurentna zahvaljujući bržim tehnološkim naprecima i snažnijom političkom podrškom.
„Hrvatska će predsjedati Vijećem Europske unije 2020. godine prvi put i, nadam se, imati fokus na energiji i regiji kao svojim prioritetima. Iako je Hrvatska pet godina članica EU i ima značajne rezultate u ostvarivanju energetskih ciljeva EU-a, željeli bismo približiti Bruxellesovu politiku u tim područjima stručnoj zajednici regije, koja često nije svjesna svega što se događa u EU-u“, istaknuo je osnivač Međunarodnog energetskog foruma prof. dr. sc. Anđelko Milardović.
Hrvatska, koja uvozi 50% potrebne energije, mogla bi do 2030. godine razviti više od 3.000 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih izvora. Vlada priprema novu energetsku strategiju koja bi, dovršena u 2019. godini, trebala osigurati smanjenje uvoza energije. Očekivanja su da bi ta strategija sadržavala ohrabrujuću i realnu potporu razvitku solarne energije.
