27.11.2018.
Sedmi međunarodni sajam investicijskih projekata Rexpo 2018. i ove je godine posjetilo više od 2.000 posjetitelja, inozemnih i domaćih ulagača, stručnjaka i gospodarstvenika. U sklopu sajma, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je okupio stručnjake iz područja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša na temu „Može li Hrvatska svoje iskustvo i stručnjake etablirati kao svojevrstan izvozni proizvod?“.
Povod ovakvoj temi članak je Adriana Joycea, direktora kampanje Renovate Europe objavljen na EUroactiv portalu, u kojem je usporedio uspješnost hrvatske reprezentacije sa nacionalnim rezultatima u projektima energetske obnove. Stoga je kao uvod u panel emitiran kratki osvrt gospodina Joycea na ulogu Fonda te na posebnosti naših programa energetske obnove, za koje smatra da bi mogli biti primjenjivi i izvan granica Hrvatske.
Naime, u posljednjih nekoliko godina Hrvatska je kroz mnogobrojne projekte energetske obnove oživjela građevinski sektor. Način je to kojim se želi osigurati postizanje ciljeva uštede energije i smanjenja stakleničkih plinova na koje smo se obvezali kao jedna od EU članica. Trenutno je u provedbi oko 1100 projekata koji se odnose na obnovu višestambenih i javnih zgrada, ali i energetsku učinkovitosti u industriji. Investicija je to od oko 2,5 milijardi kuna za što je iz EU fondova osigurano oko 1,5 milijardi kuna. Uz to u Hrvatskoj je zaživio i ESCO model, a mnogi projekti dodatno se još sufinanciraju putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pojasnio je to direktor Fonda Dubravko Ponoš: „Provedba ovih projekata tek je početak, a ciljevi koje imamo su ambiciozni.“ rekao je Ponoš, dodavši da možemo puno naučiti iz primjera drugih zemalja, ali da imamo i puno područja u kojima i sami možemo biti svojevrstan benchmark. „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bio je partner gotovo svim projektima energetske obnove koji se upravo odvijaju diljem Hrvatske, a odnedavno smo imenovani i upraviteljem programa Energija i klima, financiranog od strane Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Dakle, naše znanje i iskustvo koje smo stekli na više od 35.000 sufinanciranih projekata prepoznati su u Hrvatskoj, u regiji, ali i šire.“ pohvalio se te Istaknuo kako je riječ o specifičnoj, interdisciplinarnoj instituciji koja pokriva izuzetno širok spektar područja. „U djelokrugu rada Fonda je i organizacija sustava posebnih kategorija otpada, koji je također zanimljiv zemljama u regiji jer Europska komisija propagira upravo depozitni sustav otkupa plastičnih boca kao najučinkovitiji. Naša iskustva to svakako potvrđuju.“ rekao je Ponoš.
Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja naglasila je kako se sredstva osigurana za programe energetske obnove mjere u milijunima eura. „Osim ciljeva koje trebamo doseći do 2020. godine, sada već imamo one puno ambicioznije za 2030. godinu, od kojih moramo istaknuti nZEB standard. Međutim, kao polazišna točka za sve ove programe nam je sustav energetskih pregleda i energetskih certifikata zgrada.“ rekla je Križ Šelendić
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić ovim je rezultatima dodao i gotovo 90 projekata energetske učinkovitosti u industriji, od kojih mnogi sadrže i mjere energetske obnove. Dean Smolar, direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju istaknuo je važnost kvalitetne energetske strategije, na kojoj se trebaju temeljiti i programi financiranja. „Naravno da se pri kreiranju strategija oslanjamo i na europske direktive, ali je važno u njima posebno obratiti pozornost na one teme koje su specifične za Hrvatsku.“ rekao je Smolar.
I na području zaštite okoliša postavljaju se ambiciozni ciljevi. Europska komisija nedavno je izglasala nova pravila koja se tiču plastičnog otpada te u svojim direktivama promovira depozitni sustav kod povrata PET i AL/FE ambalaže, a koji se u Hrvatskoj primjenjuje već dugi niz godina. Stoga naš know - how u navedenim područjima može biti dobar putokaz i ostalim zemljama u regiji da slične modele primjene i u svom okruženju, smatra Aleksandra Anić Vučinić, stručnjakinja u području zaštite okoliša.