24.09.2024.
Na današnjem predstavljanju Priručnika za energetsku obnovu zgrada javnog sektora sudjelovali su i predstavnici Fonda.U Kući Europe predstavljen je Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora koji je izradio ZGRADOnačelnik.hr u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Udrugom gradova, Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te ostalim partnerima.
Na početku je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj poručila da su zgrade u Europskoj uniji neučinkovite te da se moramo fokusirati na smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto.
Ovim priručnikom želi se korak po korak pojasniti kako takvi procesi izgledaju, koje su prepreke i izazovi te koje su mogućnosti i prilike, kako su dosadašnji projekti energetske obnove diljem Hrvatske izgledali, kako su tekli, na koje su prepreke i izazove naišli te kako su riješeni.
Na predstavljanju su održane dvije panel rasprave na temu iskustva i primjera s terena te financiranja, problema i rješenja energetske obnove zgrada javnoga sektora.
Tom prilikom je Predrag Čuljak, voditelj odjela u posredničkom tijelu Fonda, predstavio ulogu Fonda u energetskoj obnovi javnih zgrada. „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već niz godina sustavno potiče različite projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Što se tiče javnih zgrada Fond je 2020. g. imao poziv za sufinanciranje energetske obnove zgrada sa svojstvom kulturnog dobra vrijedan 1,2 milijuna eura. 2021. godine imao je poziv za energetsku obnovu kulturne baštine u vrijednosti od 4 milijuna eura za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, javne ustanove i proračunske korisnike. Do sada je utrošeno kroz dva OPKK preko 400 milijuna eura na projekte iz zgradarstva u koje su ubrojene i javne zgrade“, rekao je Čuljak i dodao kako prilikom pripreme takvih kompleksnih projekata stručna pomoć koju Fond pruža značajno može pojednostaviti proces pripreme.
Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine poručila je da javne zgrade moraju biti predvodnik obnove. „Nekada je obaveza obnoviti tri posto podne površine zgrada u vlasništvu centralne države, mi smo to odavno prekoračili. Sada se taj postotak odnosi na tri posto svih javnih zgrada“, kazala Križ Šelendić naglasivši da će za to trebati puno novca i radne snage, što je možda veći problem nego novac.
„Energija nije besplatna, klima se mijenja, a europski ciljevi su ambiciozni. Oni su možda neostvarivi, ali ne bi trebali biti glavni motiv kretanja u obnovu, nego želja da imamo zgrade kakve zaslužujemo imati. U priručniku je sve napisano jednostavno“, rekao je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.
Za financiranje energetske obnove javnih zgrada na raspolaganju su razni modeli financiranja. Uz bespovratna sredstva iz europskih i nacionalnih programa, europska komisija zbog nedostatnih alokacija sve više usmjerava javni sektor prema tržišnim i komercijalnim modelima poput zelenih kredita i obveznica te ESCO i JPP modela.
Bitno je napomenuti da sa energetskom obnovom priča ne završava. Ključno je i kako se ponašamo u takvim zgradama. „Potrebno je uložiti još puno truda u edukaciju korisnika zgrada te analizu i praćenje rezultata. Fond kao partner na Interregovom projektu MonitorEE radi na primjeni sustava za praćenje i analizu potrošnja energije u zgradama prije i nakon ugradnje poboljšanja koristeći sve dostupne podatke“, pojasnio je Čuljak i dodao da je potrebno poboljšati politike i zakone kojima bi se uvelo praćenje potrošnje energije u zgradama i razvio sustav upravljanja.
O iskustvima s terena, problemima i rješenjima energetske obnove zgrada javnog sektora raspravljali su još u panelima Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Ivica Kirin, gradonačelnik Grada Virovitice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Pavičić - Kaselj, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar te Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.
