17.10.2024.
U Rovinju je održan trodnevni Masters of Building Fair, na kojem su stručnjaci Fonda govorili o zelenoj tranziciji, energetskoj obnovi, ali i značajnim infrastrukturnim energetskim projektima financiranima iz europskih izvora.Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša je na panelu naziva „Zelena tranzicija kao prilika za investicije“, istaknuo da je Fond u ovoj godini javnom sektoru, tvrtkama i građanima dodijelio oko 320 milijuna eura te najavio kako se sličan iznos potpore može očekivati i u idućoj godini. „Svi smo svjesni da zelena tranzicija košta te da dodatna sredstva za takva ulaganja itekako puno znače. Tvrtkama su na raspolaganju značajna sredstva, od kojih bih istaknuo Modernizacijski fond, kroz koji je u zadnje 2 godine dodijeljeno 42,2 milijuna eura bespovratnih sredstava za 161 projekt korištenja obnovljivih izvora energije.“ rekao je Budiša te dodao da ovakva ulaganja doprinose nacionalnim ciljevima korištenja obnovljivih izvora, ali i daju impuls tvrtkama da rade na svojoj održivosti i, što je još važnije, samodostatnosti u proizvodnji energije, bez koje je današnje poslovanje apsolutno nezamislivo.
Kao najpoznatiji program Fonda istaknuo je program energetske obnove, za koje je Fond ove godine osigurao rekordnih 120 milijuna eura, a riječ je o programu s kojem se planira i nastaviti. Dodaju li se tome EU pozivi za obnovu zgrada javnog sektora i višestambenih zgrada te sanacija od potresa, jasno je kako će građevinski sektor biti itekako zaposlen. Uz te programe, Budiša je spomenuo i projekte zelene infrastrukture za koje je Fond dodjeljivao sredstva, a sada je i tehnička pmoć lokalnim jedinicama koji takve projekte pripremaju za EU sufinanciranje. „Sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti. Razvojem, primerice, urbanog zelenila značajno možemo smanjiti utjecaj toplinskih otoka u gradovima, ali i osigurati bolju infrastrukturu u slučajevima klimatskih ekstrema, a sasvim sigurno ćemo time pomoći u redizajnu gradova po mjeri čovjeka.“ smatra Budiša.
U sklopu panela Energetska strategija i investicijski planovi, voditeljica Službe Posredničkog tijela u Fondu Sanja Jelačić naglasila je kako je pitanje energetske neovisnosti postalo važnije nego ikada prije. „Fondovo Posredničko tijelo trenutno kontrolira i vodi više od 3.000 projekata financiranih iz EU izvora, s vrijednošću bespovratnih sredstava oko 4,5 milijarde eura. Među njima su i najveće energetske investicije, projekti koji su izuzetno kompleksni kako za provedbu, tako i za kontrolu i praćenje. Jedan od njih je projekt Plinacro-a namijenjen jačanju plinske infrastrukture za koji je iz NPOO-a osigurano preko pola milijarde eura, a tu je i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže koju provode HOPS i HEP, za koju je iz EU fondova osigurano 218 milijuna eura.“ istaknula je Jelačić te dodala kako se osim infrastrukture intenzivno potiče se korištenje obnovljivih izvora energije. Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i Nacionalni plan opravka i otpornosti tvrtkama je odobreno oko 400 eura za ulaganja u energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.
Na pitanje kakva je situacija s otpadom, Jelačić je podsjetila da je država zadnjih par godina osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava za sanacije odlagališta, kao i za izgradnju reciklažnih dvorišta, kompostana, sortirnica i postrojenja za reciklažu građevinskog otpada. „Sva ova ulaganja utjecala su da stope odvojeno prikupljenog otpada iz godine u godinu rastu. Trenutno smo na 48%, a očekujemo naravno i veći rast. Uz to Hrvatska ima jedan od bolje uređenih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada jer zahvaljujući njemu prikupljamo i recikliramo preko 85% tih vrsta otpada.“
