23.07.2021.
Fond je objavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi.Javni poziv namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, a iznos sufinanciranje se kreće do 40, 60 ili 80% prihvatljivih troškova. Prijavitelj može ostvariti najviše do 120.000 kn po ovom pozivu dok je ukupna vrijednost poziva 4 milijuna kuna.
Pri tome je bitno napomenuti da županije, Grada Zagreba i veliki gradovi imaju obvezu izraditi radne podloge za izradu Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja. Aktivnosti vezane za klimu se trebaju donositi na lokalnoj razini što je propisano Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
Svrha ovog Javnog poziva je potaknuti i dati podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi da prihvati klimatske ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova i cilj prilagodbe klimatskim promjenama. Potrebno je potaknuti dionike na lokalnoj i regionalnoj razini da sagledaju utjecaj klimatskih promjena na njihovom području, da ocjene stupanj ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za ključne sektore na njihovom području. Ta ocjena će poslužiti kao podloga za određivanje prioritetnih mjera za tu lokalnu i regionalnu samoupravu. Podloga tj. ocjena je bitan preduvjet za izradu kvalitetnih Programa ili SECAP-ova.
Program i SECAP predstavljaju ključne dokumente lokalne i regionalne razine koji na bazi izvješća o stanju okoliša ocjene utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene kao i socio-gospodarskih kretanja te identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena poput energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Dokumenti razrađuju dugoročne utjecaje klimatskih promjena na području lokalne (regionalne) zajednice te daju mjerljive ciljeve i rezultate vezane uz smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 te omogućuju lokalnoj (regionalnoj) zajednici planiranje primjene identificiranih mjera, odnosno pokretanje konkretnih projekata za realizaciju propisanih mjera te mogućnost prijave za financiranje provedbe kroz različite EU i nacionalne fondove čime će se doprinijeti gore navedenim ciljevima do 2030., odnosno 2050. godine.
Svrha ovog Javnog poziva je također omogućiti izradu kvalitetnih Izvješća o provedbi Programa i SECAP-a jer je to često zanemarena komponenta sustava za strateško planiranje. Izvješća o provedbi ovih dokumenata temelje se na praćenju i ocjenjivanju provedbe mjera i trebaju ukazati na moguće probleme u provedbi kao i prijedloge za njihovo otklanjanje. Kvalitetno Izvješće treba doprinijeti dinamičnijem i sustavnijem usmjeravanju ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama te u niskougljični razvoj.
Europsko vijeće postavilo je kao jedan od četiri glavna prioriteta Strateškog programa za razdoblje 2019. – 2024. izgradnju klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe. U svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. je podržalo postizanje klimatski neutralne EU do 2050. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Europska komisija je u rujnu 2020. godine objavila Komunikaciju i dubinsku analizu utjecaja povećanja cilja na razini EU-a s već definiranih 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova na 55% do 2030. u odnosu na emisije iz bazne 1990. godine. Tako definiranom dugoročnom politikom, Europska unija ostaje najznačajniji partner Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i Pariškog sporazuma u ograničavanju globalnog zagrijavanja atmosfere na znatno ispod 2 ̊C (po mogućnosti na 1,5 ̊C) u usporedbi s predindustrijskom razinom. Države članice obavezne su politiku definiranu u ovom području provoditi na nacionalnoj razini i o provedbi iste redovito izvješćivati Europsku komisiju radi osiguranja postizanja zadanih EU ciljeva do 2030., odnosno 2050. godine.
Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja definira politiku niskougljičnog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama. Temeljem toga usvojena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu koja navodi da klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju za održivi razvoj Hrvatske. Strategija navodi da je glavni cilj jačati otpornost Hrvatske na klimatske promjene ulaganjem u mjere prilagodba klimatskim promjenama kako bi se smanjile štete koje nastaju od ekstremnih vremenskih nepogoda i već nastalih promjena.
Istovremeno se treba ulagati u smanjenje emisije stakleničkih plinova što je i cilj Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskoga plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine kojeg je Vlada usvojila 2019. godine. Ključnu ulogu u provedbi mjera niskougljičnog razvoja i mjera prilagodbe klimatskim promjenama ima lokalna i regionalna samouprava koja u svojim planskim dokumentima treba definirati prioritetne mjere za svoje teritorijalno područje.
Javni poziv možete pogledati na linku: Javni poziv (ZO-6/2021) - Program i SECAP | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (fzoeu.hr)
