08.03.2024.
„Kuće koje štede - više vrijede“ naziv je konferencije koja je danas održana u zagrebačkom hotelu Westin, a na kojoj su, uz brojne sudionike, sudjelovali Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.Kako bi naglasio važnost projekata energetske obnove, potpredsjednik Vlade Bačić istaknuo je dekarbonizaciju kao prioritet u svim aktivnostima. „I priroda i znanost nas pozivaju da krenemo drugačije promišljati način na koji organiziramo naše gradove, jer oni imaju najveći utjecaj na okoliš. U tom kontekstu, jasan je značaj poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, ali i poziva kojim ćemo EU sredstvima financirati obnovu višestambenih zgrada.“ najavio je Bačić te dodao da je EU sredstvima do sad obnovljeno oko 1.400 stambenih objekata, a u obnovi je i 387 višestambenih zgrada koje su u riziku od energetskog siromaštva. „I u obnovi zgrada oštećenih potresom prepoznali smo priliku da takve zgrade osim konstrukcijski, odmah obnavljamo i energetski te smo za tu namjenu osigurali 2,5 milijardi eura. Međutim, izazov s kojim se sada susrećemo nije osiguranje sredstava, već kako ta sredstva što prije utrošiti. Glavno je pitanje imamo li dovoljno građevinske operative. Uz rast građevinskog sektora od 8,4%, bilo je nužno osigurati dovoljno stručnjaka koji trebaju pratiti energetsku obnovu s predviđenom dinamikom obnove oko 3% površine godišnje, zbog čega ćemo organizirati i poseban diplomski program.“ rekao je ministar Bačić.
Ministar Habijan smatra da su takvi rezultati, uključujući i programe energetske obnove, dokaz da svjedočimo energetskoj transformaciji Hrvatske. Cilj je da što više energije proizvodimo na svom teritoriju, a to se posebno odnosi na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. „Osim vjetra i solara, postoji i veliki geotermalni potencijal koji možemo koristiti, a za njegovo istraživanje je Agencija za ugljikovodike dobila značajna EU sredstva. Naravno, osim nikad većih sredstava za energetsku obnovu kuća kojima se nastavlja politika energetske učinkovitosti, tu su i mogućnosti koje tvrtkama nudi Modernizacijski fond.“ istaknuo je Habijan, najavivši natječaj vrijedan 37,8 milijuna eura za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, te natječaje vrijedne po 80 milijuna eura i za visokoučinkovitu kogeneraciju i toplinarstvo.
Direktor Fonda je pojasnio kako Fond već 20 godina djeluje u smjeru zelenog i održivog. „Pola tog vremena fokus nam je bio na energetskoj obnovi jer smo u njoj prepoznali potencijal ne samo za energetske ili financijske uštede, već za poboljšanje kvalitete života naših građana. Između ostalog, do sad smo financirali obnovu preko 25.000 obiteljskih kuća. Ove godine imamo poziv vrijedan čak 120 milijuna eura pa će takvih kuća biti značajno više.“ najavio je Balen u uvodnom govoru konferencije.
Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda Maja Rajčić je u kratkoj prezentaciji predstavila osnovne informacije Javnog poziva koji bi trebao osigurati sredstva za obnovu oko 10.000 obiteljskih kuća. Podsjetila je sudionike kako su sredstva dostupna za vlasnike kuća s prebivalištem na adresi kuće, koja mora biti do 600m2 ili imati do 3 stambene jedinice. Ovisno o mjerama koje se financiraju, potrebno je dostaviti svu odgovarajuću dokumentaciju, a prijava za sufinanciranje će se odvijati putem prijavne aplikacije Fonda, za koju će za autentifikaciju biti potrebno koristiti NIAS, uz vjerodajnice značajne razine sigurnosti.
Više o samoj strukturi prijavne aplikacije pojasnio je državni tajnik Bernard Gršić, koji je istaknuo kako se i zelena, i digitalna transformacija događaju u isto vrijeme, što je idealna prilika da građani još više prihvate digitalne usluge. Naime, sustav e-građani koristi više od 1,9 milijuna građana, koji su se u sustav dosad prijavili 175 milijuna puta, a smatra kako će i ovaj poziv biti dodatni poticaj građanima za korištenje digitalnih usluga, koje su po svojoj prirodi održivije i „zelenije“ od dostavljanja isprintanih materijala. Vraćajući se na temu energetske obnove, Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine rekla je kako Hrvatska ima relativno star fond zgrada, koje svakako treba učiniti učinkovitijima i ugodnijima za život. Iz naših strateških dokumenata jasno je da su nam planovi ambiciozni, a ovaj poziv jedan je od načina kojima svi građani mogu doprinijeti ostvarivanju tih ciljeva. Cijeli proces je dugotrajan, ali svaka obnova je važna. S njom se složila i Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, naglašavajući važnost ostvarivanja naših ciljeva u energetskom smislu, uključujući i proizvodnju energije u obiteljskim kućama. Rajčić je naglasila kako je Fond do sad isplatio sredstva za oko 3.000 elektrana na obiteljskim kućama, a ugovoreno je još toliko. Sam program energetske obnove Fond provodi već 10 godina i svi koji su u njega bili uključeni imaju pozitivno iskustvo, ali i dugoročne koristi. Korist od energetske obnove ima i gospodarstvo, smatra potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, koja je navela kako milijun eura uloženih u energetsku obnovu u EU zapošljava 17, a u Hrvatskoj čak 30 dodatnih radnika. Zaposleni su i radnici koji se bave instalacijom fotonaponskih elektrana, s obzirom da je HEP izdao više od 7.500 dozvola za trajni pogon, s 57 MW priključne snage. Radni sati tih elektrana su oko 1300-1400 sati, ali su svakako značajan iskorak u energetskoj tranziciji, navodi Anton Marušić, direktor zagrebačke Elektre. Riječ je o 10 puta više zahtjeva u odnosu na 2020. godinu, a prije izdavanja potvrde za trajni pogon važno je detaljno provjeriti svu dostavljenu dokumentaciju kako bi se osigurao kvalitetan napon za korisnike kojima će ta energija biti isporučena, pojašnjava Marušić. Ovakvim elektranama se smanjuju gubitci energije za 10- 30%, što je također važno u kontekstu uštede energije. Vesna Bukarica, stručnjakinja Energetskog instituta Hrvoje Požar podsjetila je da znanstvenici već duže vrijeme upozoravaju na klimatske promjene, a sada ih već svaki dan možemo i vidjeti, stoga je krajnje vrijeme da to osvijestimo i učinimo nešto. Više od tri četvrtine emisija stakleničkih plinova dolazi iz energetskog sektora, a svu tu energiju trošimo mi. Krajnji je trenutak da smanjimo potrošnju, da energiju koristimo odgovorno i da transformiramo način kako ju proizvodimo. Odgovornost leži na svakom pojedincu i važno je da promijenimo ponašanje, ali i iskoristimo svaku priliku poput ove koja se pruža kroz programe Fonda, zaključila je Bukarica.
Konferencija je organizirana u partnerstvu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Večernjeg lista.
