23.09.2024.
Na konferenciji o gospodarenju otpadom u organizaciji časopisa Komunal predstavnici Fonda osvrnuli su se na brojne programe kojima se jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima sufinancira komunalna infrastruktura.Pozdravljajući sudionike konferencije, voditelj projekata gospodarenja otpadom Saša Pupovac je naglasio kako je Fond uvijek otvoren za dijalog. Istaknuo je kontinuiranu financijsku pomoć kako bi komunalna društva osnažila svoju infrastrukturu te nabavili spremnike i razne uređaje koji su im potrebni da na odgovarajući način pružaju građanima komunalnu uslugu.
Pupovac je također predstavio programe sanacije odlagališta te rekao kako je u Hrvatskoj nekoć bilo 301 aktivno odlagalište. Ista su se postupno sanirala i zatvarala te je danas aktivno njih još 75. Za njihovu sanaciju sredstva su osigurana preko Fonda za zaštitu okoliša, ali i kroz EU operativne programe. Ukupno je u te projekte država investirala 131,6 milijuna eura. „Tendencija je i da se ostala odlagališta postupno saniraju i zatvaraju, u skladu s dinamikom izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Za jedinice lokalne samouprave koje prihvaćaju otpad iz drugih gradova i općina, Fond je omogućio i do 90% sufinanciranja projekata sanacije.“, kazao je Pupovac.
Govoreći o ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, direktor splitske čistoće Ivica Karoglan i direktor Ponikva Krk Ivan Jurešić pohvalili su programe koje Fond provodi, a dodatno su se i referirali na odličnu suradnju koju komunalna društva imaju s Fondom.
Direktor centra za gospodarenje otpadom Bikarac Robert Podrug je istaknuo kako bez pomoći resornog ministarstva i Fonda Grad Šibenik ne bi mogao planirati izgradnju prve energane, u kojoj će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i električnu energije. Vlada RH je preko Fonda osigurala stopostotno financiranje projektne dokumentacije, koja je trenutno u fazi nabave.
Načelnica Fondovog Sektora za EU fondove Maja Feketić je istaknula kako je gorivo iz otpada vrijedan resurs koji treba koristiti, a ne skupo plaćati njegovo zbrinjavanje. Upravo zato, kaže Feketić, Fond podupire projekt na Bikarcu. „Bit će to prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom, koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja budući da će otpad postati novi izvor energije.“, rekla je Feketić. Osvrnula se i na dinamiku izgradnje centara za gospodarenje otpadom. „U Hrvatskoj je predviđeno 11 centara, od kojih su 4 izgrađena. Centri za gospodarenje otpadom Piškornica, Lećevica, Babina gora i Lučino razdolje su u nekoj od izvedbenih građevinskih faza, a Orlovnjak, Šagulje kao i CGO za Grad Zagreb su u projektiranju. U ovoj godini Fond je za to, pored EU sufinanciranja osigurao i 42 milijuna eura nacionalnih sredstava.
Sudionici konferencije su se složili da su pomaci u gospodarenju otpadom evidentni, no treba i dalje ulagati i u infrastrukturu i edukaciju, kako bi se do 2035. godine samo 10% obrađenog komunalnog otpada deponiralo na odlagališta.
