03.09.2024.
Na današnjoj konferenciji pod nazivom “Budućnost hrane i maloprodaje” sudjelovali su zamjenik direktora Mirko Budiša i voditeljica službe u Sektoru za fondove EU Vesna Cetin Krnjević, koja je održala je predavanje o smanjenju količina otpada od hrane.U zagrebačkom hotelu International održana je konferencija o budućnosti hrane na kojoj su brojni stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane u Hrvatskoj govorili o izazovima, problemima, ali i rješenjima s kojima se suočavaju.
U uvodnom obraćanju zamjenik direktora Mirko Budiša napomenuo je da trebamo poći od toga kakav je naš odnos prema hrani, što i koliko kupujemo kako bismo bili održivi. Istaknuo je da proizvodnja hrane u svim svojim segmentima utječe na naš okoliš od zaštitnih sredstava, navodnjavanja do toga da dio proizvedene hrane postaje otpad. Osvrnuo se i na Fondov pilot projekt “Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste”, koji je bio namijenjen hotelima kako bi smanjili otpad od hrane.
„Fond je prepoznao problem otpada od hrane te je s ciljem smanjenja te vrste otpada proveo pilot projekt u dva hotela u Puli i Osijeku. Identificirane su kategorije hrane koje se najviše bacaju i provedene su mjere za njihovo smanjenje. Provedena je i edukacija osoblja te informiranje gostiju kako bi na tanjur uzeli samo onoliko hrane koliko mogu pojesti. Izrađen je i priručnik kao vrijedan alat za smanjenje količine otpada od hrane. Na temelju svih prikupljenih rezultata Fond od 2022. godine provodi Javne pozive za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) na koje su se javile razne ustanove poput bolnica, studentskih centara, domova za djecu, učeničkih domova, vrtića, domova za starije te kaznenih tijela zatvorskog sustava“, rekao je Budiša.
Voditeljica službe u Sektoru za fondove EU Vesna Cetin Krnjević održala je predavanje o smanjenju količina otpada od hrane. „Mi u Fondu se već godinama bavimo gospodarenjem otpadom. U kućanstvima nam otpada 54 kilograma po stanovniku i tu smo malo ispod europskog prosjeka. Ekvivalent godišnje količine otpada od hrane je 12 000 šlepera, ako šleper ima 24 tone. Jestivi dio, koji nepotrebno bacamo je 4 400 šlepera, u duljini od 70 kilometara. Ono što mi pokušavamo je kroz spomenute aktivnosti smanjiti otpad od hrane koji nam je ključan i koji u velikim količinama završi na odlagalištima“, objasnila je Cetin Krnjević.
Problem s bacanjem hrane obuhvaća i razvijene i nerazvijene zemlje. Rasipanje hrane znatno utječe na gospodarstvo, društvo i okoliš. U Europskoj uniji svake godine nastane gotovo 59 milijuna tona otpada od hrane (131 kg po stanovniku). Procjenjuje se da se tako izgube oko 132 milijarde eura. Europska unija navodi da bi do 2030. godine trebalo smanjiti otpad od hrane za 30 posto po stanovniku. Otpad od hrane je izvor 252 milijuna tona ekvivalenta CO2, odnosno oko 16 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iz prehrambenog sustava EU-a. Rasipanjem hrane također se nepotrebno opterećuju ograničeni prirodni resursi kao što su zemljište i voda.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je 2021. godine provelo projekt statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj.
Preko 286 000 tona hrane se baca godišnje, od čega je 216 000 tona iz kućanstava.
Na konferenciji je Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora govorila kako Hrvatska ima sve resurse za proizvodnju hrane. “Pravo je pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Potrebno je transformirati ovaj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo”, rekla je Petir i nastavila: “Zato trebamo jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, edukaciju na kojoj se radi, ali i potrebu prepoznavanja primjera jačanja ovog sektora. Hrvatska je putem zajedničke europske poljoprivredne politike dobila 5 milijardi eura, no mnogi se slažu da novac za rješavanje svih problema u našoj poljoprivredi nije dovoljno”.
S obzirom na brze tehnološke inovacije, promjene u potrošačkim navikama i sve većem naglasku na održivosti, sektor hrane i maloprodaje suočava se s izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost naše globalne prehrambene infrastrukture.
Potrošačima je najvažnija cijena, ali i kvaliteta i sigurnost proizvoda koje kupuju i na kraju jedu. No, potrebno je održivije raspolagati hranom, ne samo u ekonomskom, već i u ekološkom smislu
Marko Lopac / Motus Media
