20.08.2015.
Postojeće povratne naknade za boce i limenke od PET-a, stakla i Al/Fe se ne mijenjaju te će i dalje iznositi 0,5 kuna.
Ukidanjem povratne naknade za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda stvorile su se pretpostavke da se smanji cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. To će imati pozitivan učinak na sve građane jer je mlijeko je osnovni prehrambeni artikl koji koriste gotovo svi. Osim toga, donošenjem ove odluke proizvođači će godišnje plaćati oko 30 milijuna kuna manje. U razdoblju prilagodbe građani će moći dobiti povratnu naknadu za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda s oznakom "povratna naknada" do 31. listopada 2015. godine. Na povrat povratne naknade isplaćene potrošaču i plaćanja troškova preuzimanja otpadne ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda prodavatelj ima pravo do 30. studenoga 2015. godine.
Udio boca mlijeka i mliječnih proizvoda u ambalaži obuhvaćenom povratnom naknadom u 2014. godini iznosio je tek 11% te se ovom promjenom ne ugrožavaju ciljevi vezani uz recikliranje. U sustavu povratne naknade u 2014. prijavljeno je oko 576.667.826 komada boca i limenki, a sakupljeno je 534.786.659 odnosno 93,6%.
Osim ukidanja povratne naknade za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda Pravilnik donosi i druge novosti.
Novi Pravilnik više ne propisuje poticajnu naknadu za ambalažni otpad. Prema dosadašnjem Pravilniku Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2014. poticajnu naknadu plaćale su 283 tvrtke. Svrha te naknade bila je potaknuti proizvođače i uvoznike pića da odabiru proizvode koji na tržište izlaze u višekratnoj ambalaži, kao što je staklena, koja se više puta može upotrijebiti i kao takva je prihvatljivija za okoliš. Zbog toga su bile propisane kvote za udjele takve ambalaže u odnosu na ukupnu koju obveznik plaćanja naknade stavlja na tržište. Budući da je analiza tržišta ambalažnim otpadom pokazala da se udio te vrste ambalaže ustabilio, novi Pravilnik više ne propisuje poticajnu naknadu. Njenim ukidanjem poslovni sektor rasterećen je za oko 30 milijuna kuna godišnje, koliko su u prosjeku tvrtke uplaćivale za tu naknadu.
Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom više neće biti reguliran koncesijama i propisanim naknadama nego će ambalažni otpad ubuduće prikupljati ovlaštene tvrtke temeljem javnog poziva koji će raspisivati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ugovori o obavljanju usluge sakupljanja ambalažnog otpada potpisivat će se s tvrtkama na temelju najboljih ponuda. Time će se sustav gospodarenja ambalažnim otpadom liberalizirati i urediti u skladu s tržišnim principima.
Novim Pravilnikom u sustav gospodarenja ambalažnim otpadom uvrštena je i otpadna ambalaža koja je opasni otpad poput, primjerice, otpadne ambalaže od pesticida. Posjednik te vrste otpadne ambalaže, ukoliko je pravna osoba, bio bi dužan predati je ovlaštenoj tvrtki za sakupljanje opasnog otpada, a ukoliko je građanin upravitelju reciklažnog dvorišta ili prodavatelju ukoliko se radi o otpadnoj ambalaži koja potječe iz kućanstva.