10.02.2016.
Govoreći na ovom skupu, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je da naša zemlja, uz primjenu principa zelene ekonomije, može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena. Istovremeno treba osigurati razvojne strategije za iskorištenje obnovljivih izvora energije, pokretanje eko poljoprivrede i marikulture te povezivanje smeđe – plavo – zelene Hrvatske, a sve u svrhu očuvanja postojećih resursa i prirodnih ljepota. Također, treba osigurati proizvodne aktivnosti koje će omogućiti razvoj novih zelenih tehnologija, kao i više radnih mjesta.
Predsjednica je naglasila da Hrvatska radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprečavanje daljnjih klimatskih promjena te je među prvima počela na izradi "niskougljične“ strategije, a priprema i nove mjere, posebno u poticanju čistijeg transporta i energetske obnove u zgradarstvu. To je važno jer 36% emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj dolazi upravo iz sektora zgradarstva, a čak 25% emisija ugljičnog dioksida iz prometa.
S obzirom na činjenicu da su zgrade čak i veći potrošači energije od industrije i transporta zajedno, zelena je gradnja u tom kontekstu veliki potencijal za uštedu energenata, povećanje iskorištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije CO2, stoga je sastavni dio mjera za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, kako globalno tako i lokalno.
U tom cilju su i aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je u prošloj godini upravo za energetsku obnovu kuća osigurao najviše poticaja. Za obnovu su se prijavili građani iz 485 gradova i općina, od ukupno 555. Fond je zaprimio više od 12.000 zahtjeva za sufinanciranje obnove kuća, a čak 76%, točnije 9.350 kuća, dobilo je odobrenje za sufinanciranje. Riječ je o projektima vrijednim oko 835 milijuna kuna od kojih Fond sufinancira oko pola milijarde kuna. Osim obnove kuća, iskazan je velik interes za obnovu višestambenih zgrada. Dok je 2014. godine za obnovu 82 zgrade odobreno 34 milijuna kuna, u 2015. godini je za 284 zgrade odobreno 116 milijuna kuna. Krajem godine proveden je još jedan natječaj vrijedan 50 milijuna kuna na koji se prijavilo 290 zgrada. Trenutno je u procesu obrada zaprimljenih zahtjeva, a rezultati će se objaviti početkom ožujka.
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ocijenio je da Hrvatska, kao članica EU, dobro napreduje u provedbi mjera energetske učinkovitosti. "Preko 40 posto ukupne energije troši se u zgradarstvu i tu ministarstvo može provoditi izravne mjere", rekao je i najavio da će vrlo brzo biti napravljen program energetske obnove zgrada u javnom sektoru za razdoblje 2016.-2020. i program za subvencioniranje zgrada nulte kategorije.
