Od početka siječnja ove godine građanima koji u trgovinu vraćaju ambalažu od pića i napitaka će se umjesto dosadašnjih 0,07 eura za pojedinu plastičnu ili staklenu bocu, odnosno limenku pića isplaćivati 0,10 eura povratne naknade.
Hrvatska je među prvim zemljama EU još 2005. uvela depozitni sustav prikupljanja ambalaže od građana. Sukladno Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, sva prodajna mjesta veća od 200 m2 te reciklažna dvorišta dužna su od građana preuzimati otpadnu ambalažu od pića. Ukoliko žele, i trgovine manje od 200 četvornih metara mogu od građana preuzimati otpadnu ambalažu, uz uvjet da ispunjavaju prostorne i tehničke uvjete za preuzimanje i skladištenje iste na siguran način. Trgovci i osoblje u reciklažnim dvorištima dnevno po posjedniku mogu zaprimiti do 80 otpadnih ambalažnih jedinica s time da, ako žele, mogu preuzeti i veću količinu od propisane.
Proizvođač proizvoda pakiranog
u ambalažu koji stavlja na tržište pića u ambalaži obuhvaćenoj sustavom
povratne naknade bio je obvezan ambalažu od pića označiti novom oznakom sustava
povratne naknade najkasnije do 23. studenog 2024. godine (vidi Uputa o označavanju ambalaže u sustavu povratne naknade i
dostavi podataka proizvođača pića 22.12.2023.). Proizvodi u ambalaži
označeni starom oznakom sustava povratne naknade koji su stavljeni na tržište
prije tog datuma moći će se prodavati do isteka zaliha te će građani i za takve
boce, odnosno limenke dobivati 0,10 eura povratne naknade.
U 2023. godini je na tržište Republike Hrvatske stavljeno ukupno 1,13
milijardi komada ambalaže u sustavu povratne naknade, a sakupljeno 875 milijuna
komada (77 %), odnosno 76.758 tona ambalaže koja je u sustavu povratne
naknade, dok je oporabljeno 63.604 tona (83 %), što ovaj sustav čini vrlo efikasnim.
Kako bi se dodatno smanjila upotreba plastičnih vrećica, s početkom nove godine će se početi naplaćivati vrlo lagane plastične vrećice koje se primjerice nalaze u trgovinama na odjelima voća i povrća ili na štandovima na tržnicama.
Riječ je o vrećicama tanjim od 15 mikrona koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu. Njihova prodaja neće biti dopuštena na blagajnama, a cijenu, koja mora biti jasno istaknuta, određuju trgovci. Prodavatelji su obvezni na mjestima na kojima krajnji korisnik uzima vrlo lagane plastične vrećice za nošenje istaknuti vidljivu obavijest o njihovoj cijeni, kao i uputu o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO«.
Ovakve vrećice ne smiju se koristiti na prodajnim mjestima na kojima se ne
prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarni,
knjižara i slično.
Ističemo kako se i papirnate vrećice s plastičnim prozorom (primjerice za pekarske
proizvode), papirnate vrećice za masnu hranu koje su s unutarnje strane
obložene plastikom, plastične vreće u koje se pakira meso na mesnicama debljine
stijenke do 15 mikrona, smatraju vrećicama koje su izrađene od plastike,
stoga i one podliježu obveznoj naplati i obvezi informiranja krajnjeg
korisnika.
Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica uvedena je još 1.
siječnja 2022., radi niskih stopa recikliranja laganih plastičnih vrećica za
nošenje.
Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrona i koje se mogu
upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati. Osnovno je pravilo plastične vrećice koristiti manje i koristiti
ponovno, dok god su cijele, ali je najbolja opcija zamijeniti ih platnenim vrećicama za kupovinu, pa čak i manjim platnenim/mrežastim vrećicama koje
višekratno možemo koristiti za voće i povrće i ostalu rasutu hranu.
