02.12.2015.
Dok svjetski lideri u Parizu vode razgovore o klimatskim promjenama i načinima za ublažavanje njihovih posljedica, u zagrebačkom Westinu je danas održana 6. međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije. Konferencija je okupila niz stručnjaka, a cilj predavanja i tematskih panela bio je odgovoriti na pitanje mogu li i u kojoj mjeri energenti koji potječu iz poljoprivrede i šumarstva zamijeniti fosilna goriva.
„U Hrvatskoj je više od 40% površine pokriveno šumama, a u 30% kućanstava se za grijanje koristi drvo. Međutim, imamo veliki potencijal u široj primjeni tehnologija koje su danas ovdje predstavljene. Biomasa je o obnovljivi izvor energije koji nam je dostupan i čijim korištenjem smanjujemo potrošnju fosilnih goriva, ali i potičemo gospodarstvo. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za obnovljive izvore energije samo u prošloj godini odobrio 76,4 milijuna kuna. Od toga smo u sklopu programa obnove kuća sa oko 9 milijuna kuna sufinancirali i 484 kotla za biomasu.“ rekla je u svom pozdravnom govoru Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu.
Godišnje se u Hrvatskoj proizvede od 260.000 do 300.000 tona peleta, od čega se gotovo 90% izvozi. Riječ je o 1% ukupne svjetske proizvodnje peleta, što svakako nije zanemarivo. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran istaknuo je kako država može izmjenama uredbe o javnoj nabavi propisati da se svi stari sustavi na fosilna goriva prilikom redovite zamjene moraju zamijeniti sustavima na obnovljive izvore energije. „Na taj ćemo način promovirati i domaći energent pelet kao ekološko gorivo, a svoju ćemo sirovinu masovno trošiti u svojoj zemlji. Ovako smo i dalje ovisni o izvozu te drvne sirovine. Svaki dan, recimo, 40 šlepera hrvatske sječke ode prema Austriji jer se tamošnje elektrane pokreću na taj način."
„U Austriji obnovljivi izvori energije u ukupnoj potrošnji drže trećinu, od čega 17% otpada na biomasu“, pojasnio je poseban gost konferencije Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za bioenergiju. Za razliku od našeg dijela Europe, u skandinavskim zemljama poput Finske i Švedske već sada trećina potrošene ukupne energije otpada na biomasu.
Za širu primjenu ovakvih sustava važno je informiranje potencijalnih korisnika o svim prednostima, ali i financijsko poticanje njihove primjene. važnu ulogu u tome ima Fond, koji sustave na biomasu, ali i proizvodnju biomase sufinancira već niz godina. Do sad je za 84 projekta vrijedna 259 milijuna kuna isplaćeno 48 milijuna kuna poticaja, uz 9 milijuna kuna za poticanje primjene biomase u obiteljskim kućama.
