EN

Fond osigurao 52,3 milijuna kuna za obnovu zagrebačkih studentskih domova

23.12.2015.

U zagrebačkom Studentskom domu Stjepan Radić jutros je svečano obilježen završetak radova na rekonstrukciji i energetskoj obnovi domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Projekt obnove vrijedan 306 milijuna kuna je započet prije točno godinu dana, kada je potpisan sporazum između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkog Studentskog centra. Planiranje i provedbu projekta obnove studentskih naselja je s 52,3 milijuna kuna sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je 220 milijuna kuna osigurano iz strukturnih fondova Europske Unije.

Primjer obnove ovih studentskih naselja uistinu je pravi primjer dobre prakse jer pokazuje koliko je važno interdisciplinarno planiranje projekta. Fond je osim za financiranje bio dostupan i za tehničke konzultacije te je s gotovo 10 milijuna kuna financirao izradu projektne dokumentacije, a dodatnih 42,3 milijuna kuna smo osigurali za radove na obnovi. Energetska obnova domova ima doista višestruke koristi – od zgrada koje će učinkovitije koristiti energiju i imati značajno manje režijske troškove pa do studenata koji će imati bolje uvjete za život i učenje. Na ovaj način ni energetska učinkovitost im više neće biti nepoznata tema i sve njene prednosti će studenti moći i osobno doživjeti. Sigurna sam da će to utjecati na njihovo svakodnevno donošenje „zelenih“ odluka – kako u svojim stanovima i kućama, tako i na budućim radnim mjestima.“ rekla je Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu.

Projekt obnove domova uključivao je temeljitu i potpunu rekonstrukciju objekata na energetski učinkovit način, odnosno poboljšanje toplinskih karakteristika cijele ovojnice zgrada, ugradnju moderne vanjske stolarije, ugradnju energetski učinkovitog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije. U zgrade je tom prilikom ugrađena i energetski učinkovita unutarnja rasvjeta te se očekuje značajno manja potrošnja energije.  Prema izračunima projektanata, SC bi ovom obnovom godišnje mogao na troškovima uštedjeti ukupno 2,7 milijuna kuna odnosno smanjiti emisiju CO2 za oko 2.380 tona godišnje.

“Obnovljeno je 4 534 ležaja u izuzetno kratkom roku, i na izuzetno kvalitetan način. Danas smo dobili i uporabne dozvole, studenti su već preko 1 500 mjesta on-line rezervirali i useljenje kreće 04. siječnja. Mi smo sada promijenili kompletnu vanjsku infrastrukturu promijenili, podove, stropove, kamenu vunu smo postavili po standardima energetske učinkovitosti, a imamo i novosti. Sada svaka soba ima i hladnjak”, istaknuo je sanacijski upravitelj zagrebačkog SC-a, Pejo Pavlović.

Posebno zadovoljstvo završenim radovima, istaknuo je i rektor zagrebačkog Sveučilišta, ističući kako će sada svi studenti imati smještaj dostojan kvalitetnog studentskog života. Ujedno su obnovljeni paviljon, samo jedna od faza priprema za nadolazeće Europske Sveučilišne igre, koje se nakon više od 3 desetljeća, ponovno održavaju u Zagrebu.

Svečanom otvorenju, prisustvovao je i nadležni ministar, ističući zadovoljstvo ispunjenim i obećanim rokovima te uputivši svim studentima želje da u obnovljenim domovima provedu što ugodnije trenutke. Ovo je tek jedan u nizu studentskih projekata, koji je uspješno realiziran. Najavljena je i obnova 5. i 6. paviljona studentskog doma Stjepan Radić, koji bi trebao započeti već sredinom 2016., kao i obnova studentskih restorana na popularnoj Savi i rad na projektu Sveučilišnog kampusa. 

Ovi domovi tek su dio od oko 9.800 zgrada za čiju obnovu je Fond ove godine osigurao sufinanciranje. Novo ruho će dobiti i 9.350 kuća, 284 višestambene zgrade te 205 nestambenih zgrada diljem Hrvatske, a sve s ciljem smanjenja potrošnje energije i povećanjem energetske učinkovitosti. Od nestambenih zgrada, njih 24 su ili osnovne i srednje škole ili vrtići, kojima su odobreni bespovratni poticaji od više od 18 milijuna kuna. Novost je i to što od lipnja ove godine sve javne ustanove za odgoj i obrazovanje za energetski učinkovitu obnovu na raspolaganju imaju i 50 milijuna kuna iz europskih fondova, dostupnih do 2020. godine.