27.02.2015.
Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva 27. veljače 2015. održan je Info dan dan ERA-Net Smart Grids Plus inicijative, europske inicijative za pružanje potpore istraživačkim i razvojnim projektima koji se bave razvojem naprednih elektroenergetskih mreža (eng. Smart Grids). „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nacionalni je nositelj ove inicijative, koja će imati važnu ulogu u kreiranju budućih elektroenergetskih sustava temeljenih na naprednim tehnologijama. Ulaganje u ove projekte ujedno je važno ulaganje u budućnost te smo u Fondu za ovu namjenu osigurali više od 2,3 milijuna kuna u 2015. godini. Želja nam je potaknuti i podržati sve dobre ideje, a jedna od takvih je i projekt Fakulteta elektrotehnike i računarstva Flex ChEV kojem smo u sklopu prošlog ERA-Net Smart Grids programa za istraživanje odobrili 683.500 kuna.“ rekla je Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda prilikom službenog uručenja Ugovora o sufinanciranju Flex ChEV projektaMislavu Grgiću, dekanu Fakulteta.
ERA-Net Smart Grids Plus nastavlja uspješnu provedbu ERA-Net Smart Grids programa, koji se provodio od 2008. do 2014. godine i koji je jedna od niza aktivnosti mreže Europskog istraživačkog prostora (ERA - European Research Area). Izgradnja Europskog istraživačkog prostora rezultirat će jedinstvenim tržištem znanja, istraživanja i inovacija, koje omogućava sudionicima međusobnu suradnju kroz natjecanje za izvrsnost i jačanje konkurentnosti europskih zemalja. Jedna od tema kojima se ERA Net bavi su i tzv. pametne mreže te je u sklopu ERA-Net Smart Grids programa sufinancirano 9 europskih transnacionalnih projekata ukupne vrijednosti 10 milijuna eura te su prikupljeni podaci o ključnim postojećim nacionalnim i regionalnim projektima naprednih elektroenergetskih mreža. Nastavno na ta saznanja, Smart Grids Plus inicijativa ide korak dalje s primarnim ciljem omogućavanja razmjene znanja između regionalnih i nacionalnih inicijativa o naprednim mrežama i davanja snažne podrške njihovom daljnjem razvoju.
Inicijativu provodi konzorcij kojeg čine predstavnici 21 europske države i regije odnosno nacionalne ili regionalne institucije koje se bave financiranjem projekata u područjima energetike, tehnološkog razvoja, istraživanja i sl. Osnovna zadaća konzorcija u sljedećih pet godina provedbe inicijative je provođenje zajedničkih transnacionalnih javnih poziva za sufinanciranje pilot i demonstracijskih projekata na godišnjoj razini, a prvi takav poziv objavljen je 30. siječnja ove godine.
Ukupni godišnji budžet programa je 31,2 milijuna eura, a u okviru EU programa Obzor 2020 (Horizon 2020), omogućeno je i dodatno sufinanciranje prvog zajedničkog poziva sredstvima Europske Komisije u iznosu do 33% ukupnog godišnjeg budžeta, odnosno do 13,4 milijuna eura.
Upravo o važnosti sinergije Obzora 2020. i kohezijske politike u području naprednih mreža je na info danu govorio i Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu i ujedno predsjednik Udruge Smart Grid Hrvatska. Tom se prilikom osvrnuo i na plan uspostavljanja Europske Energetske unije, koja će počivati na upravo na niskougljičnom razvoju energetskog sektora, regionalnoj suradnji, korištenju obnovljivih izvora energije te na povećanju energetske učinkovitosti.
Predstavljajući objavljeni zajednički poziv, nacionalna kontakt osoba za ERA-Net Smart Grids Plus inicijativu Maja Rajčić je pojasnila kako će se sredstva svakog člana konzorcija koristiti isključivo za sufinanciranje udjela partnera u provedbi projekata sa sjedištem toj državi: „Fond će putem ovog programa ulagati isključivo u projekte koji uključuju institucije i partnere iz Hrvatske. Uz 2,3 milijuna kuna nacionalnih sredstava, projektima će tako iz europskih izvora biti dostupno još dodatnih 1,5 milijuna kuna“ rekla je Rajčić. „Projekti moraju uključivati barem dva neovisna subjekta iz dvije države ERA-Net Smart Grids plus inicijative i tema bi trebala biti novi ili daljnji razvoj tehnologija ili demonstracijskih projekata te njihova usporedba ili analiza, uz primjenu interdisciplinarnog pristupa. Postupak odabira sastoji se od 3 razine: nakon nacionalne evaluacije slijedi nezavisna stručna evaluacija te konačna selekcija na razini konzorcija. 23. ožujka će biti otvoreno i posebno razdoblje savjetovanja u trajanju do 21. travnja, kada će biti moguće dobiti odgovore na sva pitanja vezano za prihvatljivost projekata i način podnošenja prijave u Fond.“
Kao primjer dobre prakse, voditelj projekta i profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Igor Kuzle predstavio je projekt pod nazivom Flex ChEV (Flexible Electric Vehicle Charging Infrastructure), razvijen u suradnji s norveškim i danskim partnerskim sveučilištima. Za projekt vrijedan 222 tisuće eura, Fond je u sklopu Smart Grids ERA-Net programa odobrio sufinanciranje u iznosu 89 tisuća eura odnosno 683.500 kuna. Tema FlexChEV projekta je razvoj modela punionica električnih automobila, te modela degradacije različitih vrsta tehnologija spremnika energije, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja punionica na mrežu. Namjera je osmisliti tehnologiju koja će omogućiti razvoj okoline pogodne za prihvat velikog broja električnih automobila, a što je jedan od ciljeva energetske politike EU.
Cilj poticanja ovakvih projekata je razvoj europske inovativnosti i konkurentnosti, s naglaskom na optimizaciji elektroenergetskih sustava i njihovom boljem i kvalitetnijem radu. Osim što ćemo kao država imati koristi u poticanju domaćeg znanja i razmjene znanja sa naših europskim partnerima, očekuje se i gospodarska korist od primjene ovakvih projekata već u skoroj budućnosti, u vidu energetski učinkovitijeg korištenja energije te razvoja novih „zelenih“ radnih mjesta.