16.12.2016.
Zgrade kojima je ovaj poziv namijenjen su one koje imaju više od 3 stana, odnosno više od 66% stambene namjene te koje imaju upravitelja zgrade, iako zgradu za sufinanciranje može prijaviti i predstavnik stanara. Za prijavu je potrebno imati energetski certifikat i glavni projekt obnove, kojim se planira ušteda od minimalno 50% energije za grijanje. Pitanje koje je zanimalo najveći broj sudionika ono je o arhitektonskoj cjelini. Naime, ovaj program predviđa isključivo financiranje energetske obnove cjelovitih zgrada, ne i pojedinačnih ulaza, zbog čega su i dostupna sredstva značajno veća. Za razliku od dosadašnjeg maksimalnog iznosa od 1,4 milijuna kuna, ove godine zgrade mogu dobiti do čak 13 milijuna kuna, a najznačajnija je promjena svakako postotak sufinanciranja.
Većina zgrada u Hrvatskoj je u lošem stanju i troši velike količine energije. Stoga je energetska obnova nužna, a ujedno donosi i velike koristi – osim ljepšeg izgleda i nove fasade, udobnost i zdraviji životni prostor su sastavni dio paketa i ono najvažnije - velike uštede energije i novca. Današnje neobnovljene zgrade troše 5 puta više od današnjeg standarda gradnje. Riječ je o velikom broju zgrada koje su izgrađene u periodu od 60-ih do kraja 80-ih godina i gdje se nije polagala velika pažnja na toplinske sustave. Zato se ovakvim programima otvara mogućnost da se provede energetska obnova zgrada i uz značajne poticaje postignu odlični rezultati, odnosno dobrobiti za suvlasnike.
Sve zainteresirani za energetsku obnovu zgrada Fond poziva da se što prije jave kako bi za početak provjerili je li njihova zgrada uopće prihvatljiva za sufinanciranje. Nakon toga će u elektronskom obliku na provjeru dostavljati svu dokumentaciju, a projekti za koje se ocijeni da su spremni će od Fonda dobiti i službenu Izjavu o spremnosti projektnog prijedloga, koju će priložiti uz prijavu. Značajna sredstava su na raspolaganju te se na održanim radionica nastojalo potaknuti upravitelje zgrada i predstavnike stanara da se prijave na ovaj javni poziv.
Radionice su održane u: Zadru, Osijeku, Splitu, Požegi, Rijeci, Dubrovniku, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Zagrebu, Gospiću, Sisku, Puli, Drnišu, Metkoviću, Vrgorcu, Karlovcu, Krapini i Daruvaru.
