10.05.2018.
Riječ je o trogodišnjem projektu koji provodila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu „Unaprjeđenje kvalitete podatka i prostornih podloga te tehničke infrastrukture Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) uključujući razvoj i integraciju speleološkog katastra RH za potrebe učinkovite provedbe Natura 2000 u Hrvatskoj“. Projekt je vrijedan 4 milijuna kuna, od čega je 3 milijuna kuna sufinancirano od strane Fonda.
Direktor Fonda Dubravko Ponoš obratio se okupljenima i istaknuo važnost uspostavljanja informacijskog sustava u području zaštite prirode. „Katastar je od iznimne važnosti za zaštitu podzemnih objekata i sustava, posebno iz razloga jer su to staništa rijetkih i endemskih vrsta, koja su na žalost često ugrožena nekom vrstom otpada. Stoga su za učinkovito upravljanje područjima ekološke mreže u Republici Hrvatskoj, neophodni precizni, validirani, strukturirani i lako dostupni podaci, što se postiže kroz uspostavu jedinstvenog Katastra speleoloških objekata te njegovom integracijom u Informacijski sustav zaštite prirode. U katastar je do sada uneseno oko 1200 objekata, a dugoročni cilj je obuhvatiti sve istražene speleološke objekte u RH kojih do sada ima više od 9000 “, rekao je Ponoš.
Ravnateljica HAOP-a Ivana Gudelj istaknula je da je očuvanje prirode i okoliša kompleksan zadatak te kako bez pouzdanih podataka očuvanje tih prirodnih vrijednosti nije moguće. „Ako ne znamo da nešto imamo ili gdje to imamo, ne možemo to niti očuvati. S ciljem razvoja informacijskih sustava proveden je i ovaj projekt. Prikupljanje novih i poboljšanje preciznosti postojećih podataka i podloga o prirodi, uspostava suradnje sa stručnom i znanstvenom javnosti te razvoj složenih informatičkih rješenja za pohranu tih podataka u otvaranje istih javnosti glavne su aktivnosti ovog projekta“, dodala je Gudelj.
Kroz projekt je u suradnji s speleološkim udrugama pokrenut upis podataka o speleološkim objektima kroz jedinstvenu centralnu aplikaciju Katastra speleoloških objekata u Hrvatskoj, koji ima i prostornu komponentu za pregled podataka, a kojoj pristup imaju ovlašteni speleolozi, te ostali dionici kao što je MUP-a i HGSS-a s kojima je ostvarena suradnja na razmjeni podataka.
S obzirom na navedeno iznimno je važno prepoznati specifičnosti podzemlja Hrvatske i nastaviti financirati i unaprjeđivati aktivnosti Katastra RH i uspostave baze speleoloških objekata kao dijela Informacijskog sustava zaštite prirode. Kroz uspostavu Katastra speleoloških objekata RH uspostavljena je i uspješna suradnja s gotovo čitavom speleološkom zajednicom u Hrvatskoj, a priključili su mu se i MUP i HGSS. Uspješna suradnja ostvarena je i s inicijativom Zagrebačkog speleološkog saveza Čisto podzemlje, u okviru koje se razmjenjuju podaci o onečišćenim speleološkim objektima.
