17.11.2016.
Stoga je radionica u Puli tek jedna od niza radionica diljem Hrvatske, kako bi se sve zainteresirane građane upoznalo s promjenama uvjeta i načina prijave za sredstva te omogućilo odgovore na njihova konkretna pitanja.
"Energetska obnova razlikuje se od klasičnog uređenja fasada i podrazumijeva svakako toplinsku zaštitu dijela ili čak i cijele vanjske ovojnice zgrade.“ pojasnio je Mladen Ilijević, voditelj projekta iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Takvom obnovom zgrade, vlasnici stanova mogu očekivati značajno smanjenje troškova za grijanje, a ušteda koju tražimo je minimalno 50%. Da bi se prijavili, zgrade moraju zadovoljavati sve uvjete, primjerice imati više od tri stana, upravitelja zgrade i više od 66% površine treba biti stambene namjene. Zgrade sa poslovnim prostorima se također mogu prijaviti za sufinanciranje, uz dostavu dodatne dokumentacije vezanu za tzv. de minimis potpore. Procedura prijave je nešto kompleksnija nego prethodnih godina, ali zato je tu Fond koji će služiti kao savjetnik i pomoć u pripremi projektne prijave na poziv.“ naglasio je Ilijević.
Naime, suvlasnicima zgrada je do 16. siječnja na raspolaganju čak 152 milijuna kuna europskih sredstava za sufinanciranje projekata energetske obnove. "Bespovratna sredstva su osigurana u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, zbog čega je drugačija i procedura prijave, ali i praćenja projekata. Ključno se dobro informirati." rekla je na današnjoj radionici Željka Hećimović iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te pozvala prisutne da što prije pripreme projekte i krenu u proces prijave. „Sve kvalitetne prijave će biti uzete u obzir, bez obzira na planiranih 152 milijuna kuna. Mi smo spremni i vjerujemo da će čak 60% sufinanciranja biti odličan motiv svim zainteresiranima da krenu u ovakav projekt.“
Suvlasnici za prijavu moraju prethodno pripremiti energetski certifikat i glavni projekt obnove, kojim se planira ušteda od minimalno 50% energije za grijanje. Program predviđa isključivo financiranje energetske obnove cjelovitih zgrada, ne i pojedinačnih ulaza, zbog čega su i dostupna sredstva značajno veća i kreću se do čak 13 milijuna kuna po projektu.
„Investicije u energetsku obnovu mogu se kretati od par tisuća kuna, pa do milijunskih iznosa. Prijavitelji moraju računati na to da će i nabavu radova i usluga trebati prilagoditi EU pravilima, što bi im u konačnici trebalo ujedno osigurati i potrebnu kvalitetu. Postoje tri razreda vrijednosti nabave i sukladno tome se razlikuje i potrebna procedura, važno ju je poštivati i sve dokumentirati. Međutim, napominjem kako će prijavitelji i u tom dijelu moći računati na našu stručnu pomoć.“ rekla je Ondina Pičulin, stručnjakinja za procese javne nabave iz Fonda.
Ilijević je pozvao sve upravitelje zgrada i predstavnike suvlasnika da se što prije jave u Fond, kako bi im stručnjaci Sektora za energetsku učinkovitost dostavili preliminarne obrasce i potvrdili da je njihova zgrada dobar kandidat za sufinanciranje. Nakon toga će u elektronskom obliku na provjeru dostavljati svu dokumentaciju, a projekti za koje se ocijeni da su spremni će od Fonda dobiti i službenu Izjavu o spremnosti projektnog prijedloga, koju će priložiti uz prijavu. Do zatvaranja poziva ostalo je još 60 dana, stoga je vrijeme da svi zainteresirani krenu s pripremom dokumentacije.
